Zaštićena područja

O zaštićenim područjima

'More, morska obala i otoci, vode, zračni prostor, rudno blago i druga prirodna bogatstva, ali i zemljište, šume, biljni i životinjski svijet, drugi dijelovi prirode, nekretnine i stvari od osobitog kulturnoga, povijesnoga, gospodarskog i ekološkog značenja, za koje je zakonom određeno da su od interesa za Republiku Hrvatsku, imaju njezinu osobitu zaštitu.' (Ustav Republike Hrvatske, čl. 52.).

Zaštićena područja svojom ljepotom, bogatstvom i raznolikošću predstavljaju temeljnu vrijednost i jedno od najznačajnijih prirodnih dobara Republike Hrvatske. Zbog specifičnog geografskog položaja gdje se isprepliću panonski, dinarski, mediteranski i predalpski biogeografski utjecaji, Hrvatska je izrazito bogata u smislu krajobrazne i biološke raznolikosti. Zakonom o zaštiti prirode zaštićeno je 420 područja na ukupno 7502,66 km2 što čini 8,56 % ukupnog teritorija Republike Hrvatske.

Temeljem Zakona o zaštiti prirode u Republici Hrvatskoj postoji 9 kategorija zaštite. To su: strogi rezervat, nacionalni park, posebni rezervat, park prirode, regionalni park, spomenik prirode, značajni krajobraz, park-šuma te spomenik parkovne arhitekture.

Zaštićenim područjima upravljaju javne ustanove koje obavljaju djelatnost zaštite, održavanja i promicanja zaštićenog područja u cilju zaštite i očuvanja izvornosti prirode, osiguravanja neometanog odvijanja prirodnih procesa i održivog korištenja prirodnih dobara, nadziru provođenje uvjeta i mjera zaštite prirode na području kojim upravljaju te sudjeluju u prikupljanju podataka u svrhu praćenja stanja očuvanosti prirode (monitoring).

Svakim nacionalnim parkom i parkom prirode upravlja zasebna javna ustanova koju je osnovala Vlada Republike Hrvatske. Ostalim kategorijama zaštite upravljaju javne ustanove koje osniva ili su osnovane od strane predstavničkog tijela jedinice područne (regionalne) samouprave a osnivačka prava nad njima predstavničko tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave može prenijeti na jedinicu lokalne samouprave na čijem teritoriju je zaštićeno područje.

Upravljanje zaštićenim područjima provodi se planom upravljanja koji se donosi na razdoblje od deset godina kroz godišnji program zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja. Plan upravljanja određuje ciljeve upravljanja, aktivnosti za postizanje ciljeva upravljanja i pokazatelje učinkovitosti upravljanja.

Za područja zaštićena u kategoriji strogog rezervata, nacionalnog parka, posebnog rezervata i parka prirode, Pravilnikom o zaštiti i očuvanju propisuju se uvjeti i mjere zaštite, očuvanja, unapređenja i korištenja zaštićenog područja s upravnim mjerama. Za ostale kategorije zaštite može se donijeti Odluka o mjerama zaštite, očuvanja, unapređenja i korištenja zaštićenog područja.

Osim navedenog, organizacija prostora, način korištenja, uređenja i zaštite prostora u nacionalnom parku i parku prirode uređuje se prostornim planom područja posebnih obilježja.

Zahvaljujući svojoj vrijednosti i posebnosti pojedini parkovi uvršteni su na popise međunarodno vrijednih područja, pa se tako Nacionalni park Plitvička jezera nalazi na UNESCO-vom Popisu svjetske prirodne baštine. Park prirode Velebit, na čijem području su i Nacionalni parkovi Paklenica i Sjeverni Velebit, uvršten je na Popis rezervata biosfere u sklopu UNESCO-vog znanstvenog programa 'Čovjek i biosfera' - MAB. Parkovi prirode Kopački rit, Lonjsko polje i Vransko jezero su na Popisu močvarnih područja od međunarodnog značaja Konvencije o močvarama od međunarodnog značaja naročito kao staništa ptica močvarica (RAMSAR). Istovremeno su zbog bogatstva ptičjeg svijeta uvršteni i na Popis važnih ornitoloških područja Europe (IBA).

Strogi rezervati

Strogi rezervat je područje kopna i/ili mora s neizmijenjenom ili neznatno izmijenjenom sveukupnom prirodom, a namijenjen je isključivo očuvanju izvorne prirode. U strogom rezervatu zabranjene su gospodarske i druge djelatnosti ali se može dopustiti posjećivanje istraživanje i praćenje stanja prirode.

Dva su stroga rezervata: Bijele i Samarske stijene te Hajdučki i Rožanski kukovi.

Posebni rezervati

Posebni rezervat je područje kopna i/ili mora od osobitog značenja zbog jedinstvenih, rijetkih ili reprezentativnih prirodnih vrijednosti, ili je ugroženo stanište ili stanište ugrožene divlje vrste, a prvenstveno je namijenjen očuvanju tih vrijednosti. U njemu nisu dopušteni zahvati i djelatnosti koje mogu narušiti svojstva zbog kojih je proglašen. Dopušteni su zahvati i djelatnosti kojima se održavaju ili poboljšavaju uvjeti važni za očuvanje svojstava zbog kojih je proglašen rezervatom.

Trenutno je zaštićeno 78 posebnih rezervata, od čega su 36 rezervata šumske vegetacije, 22 ornitološka, 9 botanička, 2 zoološka, 2 rezervata u moru – ihtiološki i ihtiološko-ornitološki i po jedan paleontološki, geografsko-botanički te botaničko-zoološki rezervat.

Nacionalni parkovi

Nacionalni parkovi su prostrana, pretežno neizmijenjena područja kopna i/ili mora iznimnih i višestrukih prirodnih vrijednosti koja obuhvaćaju jedan ili više sačuvanih ili neznatno izmijenjenih ekosustava. Namijenjeni su očuvanju izvornih prirodnih i krajobraznih vrijednosti, a imaju znanstvenu, kulturnu, odgojno-obrazovnu te rekreativnu namjenu. U nacionalnom parku su dopušteni zahvati i djelatnosti kojima se na ugrožava izvornost prirode, a zabranjena je gospodarska uporaba prirodnih dobara. 

U Republici Hrvatskoj zaštićeno je 8 nacionalnih parkova.

Nacionalni park Brijuni

Nacionalni park Brijuni obuhvaća otočnu skupinu od 14 otoka i otočića. Nalazi se uz jugozapadnu istarsku obalu, a ističe se posebnim klimatskim, pejzažnim i kulturno-povijesnim osobitostima. Otoke dijelom prekrivaju bujne šume hrasta crnike, koje su krajem 19. stoljeća krčene radi oblikovanja perivoja u to vrijeme čuvenog ljetovališta. Područje parka naseljavaju brojne autohtone životinje, među kojima su najbrojnije ptice. Na otoku Velikom Brijunu nalazi se jedno od najstarijih stabala masline na Sredozemlju, zasađeno još u IV stoljeću koje i danas daje plod, a kao svjedok davne prošlosti privlači mnoge posjetitelje. Akvatorij Brijuna, koji čini gotovo 80% površine parka, zadržao je svoju izvornu ljepotu i vrijednost te je stanište brojnih morskih vrsta tipičnih za životne zajednice sjevernog Jadrana. Na području parka evidentirano je stotinjak lokaliteta i objekata arheoloških i kulturno-povijesnih vrijednosti. Važno je spomenuti i otiske stopala dinosaura Igvanodona na rtu Ploče i poluotoku Barbanu koji svjedoče o životu ovih gmazova i na našim prostorima.

Nacionalni park Krka

U vapnenačku zaravan, između gradova Knina i Skradina, duboko usječeno nalazi se korito rijeke Krke. Ovaj prirodni i krški fenomen u svom toku gradi sedam sedrenih slapova: Bilušića buk, Brljan, Manojlovački slap, Rošnjak, Miljacka slap, Roški slap i Skradinski buk, najviše slapište u Sredozemlju (46m). Odlikuje se osebujnim i bogatim biljnim svijetom - 860 različitih biljnih vrsta. Na području parka zabilježena je i 221 vrsta ptica. Neke vrste ovdje borave samo za vrijeme proljetnih i jesenskih seoba, zbog čega je ovo zaštićeno područje uvršteno u ornitološki važna područja Europe. Područje parka obiluje tragovima drevne naseljenosti, te brojnim kulturno-povijesnim spomenicima.

Nacionalni park Kornati

Kornatsko otočje karakterizira zanimljiva geomorfologija, velika razvedenost obala te raznolike životne zajednice. Obuhvaća skupinu od ukupno 89 otoka, otočića i hridi. Krš tipičan za cijelu jadransku obalu koji je i ovdje prisutan sastoji se od surovog kopna s jedne strane i iznimno raznovrsnog podmorja s druge strane. Otoci su uglavnom pokriveni vegetacijom kamenjarskih pašnjaka; međusobno odijeljenih suhozidima a čine ih travnjačke zajednice karakteristične za suha područja. Više od tri četvrtine površine parka pripada moru, čije je podmorje zbog raznovrsnog i bogatog podmorskog svijeta najvažnije obilježje ovog zaštićenog područja. Povijest naseljavanja Kornatskog otočja seže daleko u prošlost pa od neolita do danas možemo pratiti civilizacijski razvitak na ovim prostorima.

Nacionalni park Mljet

Nacionalni park Mljet nalazi se na zapadnom dijelu istoimenog otoka. Autohtone šume hrasta crnike i šume alepskog bora prekrivaju više od 90% površine parka dajući mu posebnu biološku i krajobraznu vrijednost stoga se otok Mljet često naziva i 'zeleni otok'. Uz brojne uvale, zaljeve i otočiće, park je poznat po dvama slanim jezerima, Malom i Velikom jezeru, koja su morem potopljene krške udoline. Bogata su velikim brojem različitih vrsta riba, rakova, školjkaša i drugih morskih organizama. Vinogradi i polja pod maslinama, koja se na otoku već stoljećima uzgajaju, dodatno povećavaju njegovu krajobraznu raznolikost. Područje parka čini i bogata kulturno-povijesna baština. U Velikom jezeru nalazi se otočić Svete Marije s drevnim benediktinskim samostanom i crkvom, utemeljenim još u 12. stoljeću. U naselju Polače nalaze se ostaci ranokršćanske bazilike, rimske palače i termi. 

Nacionalni park Paklenica

Nacionalni park Paklenica obuhvaća područje bujičnih tokova Velike i Male Paklenice, kanjone okomito urezane u južne padine Velebita te šire okolno područje. Na relativno malom području nalazi se veliko bogatstvo geomorfoloških oblika, raznolik biljni i životinjski svijet, atraktivni krajobrazi i netaknuta priroda. Na području parka nalazi se oko 90 speleoloških objekata, među kojima se veličinom i bogatstvom podzemnih ukrasa ističu špilja Manita peć i jama Vodarica. Šume pokrivaju dvije trećine površine parka i odlikuju se bogatstvom biljnih zajednica. U ovom zaštićenom području postoji oko 150 km pješačkih staza i puteva, a ujedno se smatra najznačajnijim hrvatskim penjačkim centrom s preko 360 opremljenih i uređenih smjerova, od kojih je najpoznatiji Anića kuk (visina stijene 400 m).

Nacionalni park Plitvička jezera

Nacionalni park Plitvička jezera najstariji je hrvatski nacionalni park. Poznat je po veličanstvenim sedrenim slapištima koja stvaraju bistra jezera u stalnom biodinamičkom procesu stvaranja i rasta sedre. Kao posljedica tog procesa nastao je niz od 16 stepenasto poredanih većih jezera i nekoliko manjih, koja su najslikovitiji dio ovoga parka. U parku je registrirano čak 1267 različitih biljnih vrsta od čega čak 50 vrsta orhideja, 321 vrsta leptira, 157 vrsta ptica, 20 vrsta šišmiša. U bogatoj fauni posebno mjesto zauzimaju najveće europske zvijeri: smeđi medvjed, vuk i ris. Zbog jedinstvenosti, prirodne ljepote i vrijednosti nacionalnog parka UNESCO je Plitvička jezera 1979. godine uvrstio na Listu svjetske prirodne baštine.

Nacionalni park Risnjak

Smješten je u zaleđu grada Rijeke i Kvarnerskog priobalja, na sjeverozapadnom dijelu Gorskog kotara. Posebna obilježja parka su šuma i spomenik prirode hidrogeološki - Izvor rijeke Kupe. Postoji više od desetak različitih šumskih zajednica i tridesetak ostalih tipova biljnih zajednica. Park karakteriziraju različite krške pojave i oblici pa se ispod bujne vegetacije kriju jame, ponikve, škrape. Bujna vegetacija i velika geomorfološke raščlanjenosti pružaju utočište velikom broju životinjskih vrsta, posebno ptica. Ovdje su svoje stanište našle i tri velike zvijeri: ris po kojem je Risnjak i dobio ime, vuk i smeđi medvjed.

Nacionalni park Sjeverni Velebit

Sjeverni Velebit je zbog bogate raznolikosti krških oblika, živoga svijeta i krajobraza na malom prostoru proglašen nacionalnim parkom. Ovdje već otprije postoje čak četiri područja s posebnom zaštitom - Strogi rezervat 'Hajdučki i Rožanski kukovi', botanički rezervat 'Visibaba', nalazište biljnog endema hrvatske sibireje, botanički rezervat 'Zavižan-Balinovac-Zavižanska kosa', unutar kojeg se nalazi i spomenik parkovne arhitekture 'Velebitski botanički vrt'. Velike i očuvane šume pogodno su stanište za velike zvijeri - medvjeda, vuka i risa. Stvaranjem novih staništa - pašnjaka, lokava i suhozidova, čovjek je uvelike utjecao na izgled krajobraza Sjevernog Velebita. Nacionalni park 'Sjeverni Velebit' dio je Međunarodnog rezervata biosfere.

Parkovi prirode

Parkovi prirode su prostrana prirodno ili dijelom kultivirana područja kopna i/ili mora velike bioraznolikosti i/ili georaznolikosti, s vrijednim ekološkim obilježjima, naglašenim krajobraznim i kulturno-povijesnim vrijednostima. Park prirode ima znanstvenu, kulturnu, odgojno-obrazovnu i rekreativnu namjenu, a u njemu su dopuštene gospodarske i druge djelatnosti te zahvati kojima se ne ugrožavaju njihova bitna obilježja i uloga.

U Republici Hrvatskoj zaštićeno je 11 parkova prirode.

Park prirode Biokovo

Park prirode Biokovo karakterizira osobita ljepota krajobraza, velika raznolikost živog svijeta i bogatstvo geomorfoloških oblika i pojava (špilje, škrape, vrtače, kamenice, jame...). Ovisno o klimatskim uvjetima i visinskom položaju područje je pokriveno vegetacijom od mediteranske do planinske. Uz stare šume bukve, jele i crnog bora, u parku je zabilježeno gotovo 1500 različitih vrsta biljaka, među kojima je veći broj endemičnih i reliktnih vrsta (biokovsko zvonce, uskolisna zečina i dr.). U fauni kralješnjaka brojni su gmazovi i ptice, a od tridesetak vrsta sisavaca koji ovdje žive treba spomenuti puhove, šišmiše, divokozu i vuka.

Park prirode Kopački rit 

Park prirode Kopački rit se smatra jednom od najočuvanijih fluvijalno-močvarnih nizina u Europi koju karakterizira iznimna ljepota krajolika i velika biološka raznolikosti. Najveću površinu parka prekrivaju šume bijele vrbe i močvarna te travnjačka vegetacija. Močvarni uvjeti pogodni su za život velikog broja vodozemaca, riba, ptica i sisavaca pa je zbog bogatstva životinjskog svijeta južni dio parka proglašen posebnim zoološkim rezervatom. Kopačkom ritu posebnu zanimljivost daju ptice, a poznat je i kao jedno od najvećih mrjestilišta riba dunavskog sliva. Do sada su zabilježene 282 vrste ptica, od kojih 141 redovno ili povremeno gnijezdi. Zbog važnosti Kopačkog rita kao močvarnog staništa i obitavališta velikog broja ptica 1986. godine uvršten je na Listu važnih ornitoloških područja Europe (IBA), a 1993. godine na Popis vlažnih staništa od međunarodnog značaja Konvencije o zaštiti vlažnih staništa (RAMSAR).

Park prirode Lastovsko otočje 

Park prirode Lastovsko otočje obuhvaća otok Lastovo s pripadajućim otocima, otočne skupine Lastovnjaci i Vrhovnjaci te otok Sušac, a sastoji se od ukupno 44 otoka, otočića i hridi. Odlikuje se posebnim florističko-faunističkim obilježjima kopna, kao i bogatstvom i raznolikošću živog svijeta mora te izuzetnom krajobraznom ljepotom. Posebnu vrijednost ovom parku prirode svakako daje more i podmorje te njegov vrlo bogat živi svijet. Od ukupno zabilježene 703 biljne vrste, 53 vrste su ugrožene, dok je od 141 vrste kralješnjaka njih čak 71 ugroženih. Posebnu biološku vrijednost i značaj Lastovskom otočju daju endemske i stenoendemske vrste kao što su jadranska primorska i lastovska gušterica.

Park prirode Lonjsko polje 

Park prirode Lonjsko polje najveće je zaštićeno poplavno područje cijelog dunavskog sliva s vrijednim krajobraznim i ekološkim obilježjima. Posebnu ljepotu krajoliku daju poplavne šume hrasta lužnjaka i slikoviti vlažni pašnjaci sa starim nastambama ispresijecani mrežom vodenih površina. Rukavci, bare i vlažne livade staništa su ptica močvarica poput žličarke, male bijele čaplje, patke njorke, orla štekavca, orla kliktaša, crne rode, prdavca i bjelobrade čigre, vrsta rijetkih ili već izumrlih u mnogim dijelovima Europe. Do sada je ovdje zabilježeno 250 vrsta ptica, od kojih se 170 vrsta tu i gnijezdi. Iz tog razloga pojedina područja u parku: Krapje Đol i Rakita zaštićena su kao posebni ornitološki rezervati, a cijelo područje parka uvršteno je 1983. g. na Listu važnih ornitoloških područja Europe (IBA). Od 1993. godine park se nalazi na Popisu vlažnih staništa od međunarodnog značaja Konvencije o zaštiti vlažnih staništa (RAMSAR).

Park prirode Medvednica

Parku prirode Medvednica glavna su značajka šume (bukve, jele, javora, jasena i hrasta kitnjaka) velike biološke vrijednosti uslijed čega je unutar parka zaštićeno 8 šumskih rezervata. Zbog razlika u visini kao i zbog prisustva brojnih potoka i izvora, ovaj prostor karakteriziraju raznolika staništa koja su zaslužna za bogat biljni i životinjski svijet. U parku je zabilježeno preko 1300 biljnih vrsta, a zbog raznolikosti šuma ptičji svijet broji 70 gnjezdarica. Medvednicu obilježava i raznolikost geološke građe. Najpoznatija stijena Medvednice je zeleni škriljavac, dok su karbonatne stijene zaslužne za nastanak 7100 m dugog kanala špilje Veternice koja je jedno od naših najznačajnijih paleontoloških nalazišta.

Park prirode Papuk

Park prirode Papuk zaštićen je zbog izuzetno vrijednih bioloških, geoloških, krajobraznih i kulturno-povijesnih značajki, a obuhvaća skoro cijelo područje planine Papuk i zapadni dio planine Krndije. Gotovo 95% površine parka prekriveno je šumama koje su na nekim lokalitetima zbog svojih prirodoznanstvenih i krajobraznih vrijednosti posebno zaštićene. Zbog svojih obilježja park je i prirodno stanište mnogim životinjskim vrstama, među kojima se zbog brojnosti i raznolikosti posebno ističu ptice i šišmiši. Geološki gledano park je značajan zbog zastupljenosti gotovo svih vrsta stijena od paleozoika do kvartara, kao i zbog velike raznolikosti stijena, minerala, fosila, geoloških struktura i tekstura, krških pojava i objekata. Na sjeverozapadnom dijelu parka nalazi se lokalitet Rupnica, prvi geološki spomenik prirode u Hrvatskoj zaštićen zbog pojave stubastog lučenja vulkanskih stijena, koji predstavlja geološku jedinstvenost u našoj zemlji. Zbog geoloških značajki 2007. godine područje je dobilo status geoparka.

Park prirode Telašćica

Park prirode Telašćica kao jedna od najljepših i najvećih jadranskih uvala, s akvatorijem od 13 otoka i hridi, koje mu pripadaju, obuhvaća površinu od 70,5 km2, od čega 44,55 km2 zauzima more. Kopneni dio parka izuzetno je diferencirano krško područje s krškim glavicama i poljima te bujnom mediteranskom vegetacijom s preko 400 biljnih vrsta. Podmorje Telašćice najvećim dijelom krasi pjeskovito dno prošarano kamenim oazama i livadama morske cvjetnice posidonije te bogatstvom drugog biljnog i životinjskog svijeta.

Park prirode Učka

U Parku prirode Učka zahvaljujući reljefu i neposrednoj blizini mora, je prisutna specifična mikroklima i razvijena bujna šumska vegetacija. Značajne su primorske šume bukve, pretplaninska šuma bukve i naknadno podignute kulture četinjača. Uz to treba dodati livade i travnjake na kojima žive mnoge endemične, ugrožene i zaštićene biljne vrste. U Parku je rasprostranjeno preko 1200 biljnih vrsta, od kojih posebno značenje imaju endemske svojte stijena i točila (npr. učkarski zvončić). Isto tako zabilježeno je oko 150 vrsta ptica, od kojih se preko 70 i gnijezdi na tom području. Područje parka obiluje speleološkim objektima kojih, prema dostupnim podacima ima gotovo 200, a posebno mjesto zauzima kanjon Vela draga. Ovaj lokalitet zaštićen je kao geomorfološki spomenik prirode, a odlikuje se slikovitim soliternim vapnenačkim stupovima i stijenama koji predstavljaju izuzetnu geomorfološku i krajobraznu vrijednost.

Park prirode Velebit

Park prirode Velebit obuhvaća najveći dio masiva planine Velebit i dolinu krške rijeke Zrmanje te je površinom najveće zaštićeno područje u Republici Hrvatskoj. Dijelovi planine zaštićeni su i kao nacionalni parkovi: Paklenica i Sjeverni Velebit. Položaj Velebita, kao i njegova geološka građa, utjecali su na razvoj veoma bogatog i raznolikog živog svijeta. Do sada je registrirano 2700 biljnih vrsta, od kojih čak 78 endemskih. Među endemskim vrstama ističe se glasovita velebitska degenija, a među tercijarnim reliktima hrvatska sibireja. Na području Velebita se gnijezdi velik broj različitih vrsta ptica, a od sisavaca svakako treba spomenuti dvije u Europi ugrožene vrste: smeđi medvjed i vuk. Park prirode Velebit 1978. godine proglašen je Međunarodnim rezervatom biosfere.

Park prirode Vransko jezero 

Park prirode Vransko jezero najveće je prirodno jezero u Hrvatskoj te predstavlja geomorfološku rijetkost našeg krškog područja jer se radi o kriptodepresiji ispunjenoj blago zaslanjenom vodom u kojoj se formirala specifična životna zajednica vodenih organizama. Sjeverozapadni rub jezera u zoni je intenzivnih poplava te je zbog bogatstva ptičjeg svijeta (ptica močvarica) proglašen posebnim ornitološkim rezervatom. U parku je do sada zabilježeno 235 ptičjih vrsta, od čega su 102 gnjezdarice, a ostalima je područje parka važno odmorište i zimovalište. Na Vranskom jezeru zimuje ukupno 75 različitih vrsta ptica s više od 200 000 jedinki što ga ubraja u najvažnija europska zimovališta. Čak 143 vrste selica iz srednje i sjeverne Europe na tom području nalaze odmorište za nastavak puta. Zbog svega navedenih Vransko jezero je 1983. g. uvršteno na Listu važnih ornitoloških područja Europe (IBA), a 2012. godine na Popis vlažnih staništa od međunarodnog značaja Konvencije o zaštiti vlažnih staništa (RAMSAR). Biološkoj vrijednost parka treba dodati i bogatstvo riba, a kao posebnost valja istaknuti prisustvo sredozemne podvrste crvenperke.

Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje

Park prirode Žumberak - Samoborsko gorje karakterizira očuvana priroda, šume, potoci, slapovi, brdski obronci prekriveni vinogradima, pašnjaci te tradicionalna seoska imanja. Kako je područje djelomično kultivirano, poput mozaika ga izmjenično prekrivaju šume, livade, pašnjaci, voćnjaci i vinogradi. Park krase i brojni izvori, potoci, slapovi, ponori, kao i različiti speleološki objekti (spilje, jame). Veći dio prekriven je šumom, pretežno bukve, kao i miješanom hrastovo-bukovom šumom. Ekološki su značajne livadne i pašnjačke zajednice, kao i biljke vlažnih staništa, stijena i sipina. Od životinjskog svijeta treba spomenuti male sisavce, gmazove i vodozemce te velik broj različitih vrsta ptica,. Podzemne spilje parka staništa su najugroženije skupine sisavaca – šišmiša.

Ostala zaštićena područja

Uz stroge rezervate, posebne rezervate, nacionalne parkove i parkove prirode, postoji još 5 kategorija zaštićenih područja:

  • regionalni park
  • spomenik prirode
  • značajni krajobraz
  • park-šuma
  • spomenik parkovne arhitekture

Regionalni park

Regionalni park je prostrano prirodno ili dijelom kultivirano područje kopna i/ili mora velike bioraznolikosti i/ili georaznolikosti, s vrijednim ekološkim obilježjima i krajobraznim vrijednostima karakterističnim za područje na kojem se nalazi. U regionalnom parku dopuštene su gospodarske i druge djelatnosti te zahvati kojima se ne ugrožavaju njegova bitna obilježja i uloga.

U Republici Hrvatskoj zaštićena su 2 regionalna parka: Mura – Drava i Moslavačka gora.

Spomenik prirode

Spomenik prirode je pojedinačni neizmijenjeni dio prirode koji ima ekološku, znanstvenu, estetsku ili odgojno-obrazovnu vrijednost. Na spomeniku prirode dopušteni su zahvati i djelatnosti kojima se ne ugrožavaju njegova obilježja i vrijednosti.

U Republici Hrvatskoj je zaštićeno 85 spomenika prirode od kojih je jedan pod preventivnom zaštitom. Među njima je najviše geomorfoloških spomenika prirode (34) i rijetkih primjeraka drveća (30) a tu je još 7 geoloških, 4 paleontološka, 3 zoološka, 2 hidrološka, po 2 botanička i geološko-geografska te 1 geološko-paleontološki spomenik prirode.

Značajni krajobraz

Značajni krajobraz je prirodni ili kultivirani predjel velike krajobrazne vrijednosti i bioraznolikosti i/ili georaznolikosti ili krajobraz očuvanih jedinstvenih obilježja karakterističnih za pojedino područje. U značajnom krajobrazu dopušteni su zahvati i djelatnosti koje ne narušavaju obilježja zbog kojih je proglašen.

U Republici Hrvatskoj zaštićeno je 85 značajnih krajobraza.

Park - šuma

Park - šuma je prirodna ili sađena šuma, veće bioraznolikosti i/ili krajobrazne vrijednosti, a koja je namijenjena odmoru i rekreaciji. U park-šumi dopušteni su zahvati i djelatnosti koje ne narušavaju obilježja zbog kojih je proglašena.

U Republici Hrvatskoj zaštićeno je 28 park-šuma.

Spomenik parkovne arhitekture

Spomenik parkovne arhitekture je umjetno oblikovani prostor (perivoj, botanički vrt, arboretum, gradski park) koji ima estetsku, stilsku, umjetničku, kulturno-povijesnu i odgojno-obrazovnu vrijednost. Na spomeniku parkovne arhitekture dopušteni su zahvati i djelatnosti kojima se ne narušavaju vrijednosti zbog kojih je zaštićen.

U Republici Hrvatskoj zaštićen je 121 spomenik parkovne arhitekture.

Upisnik zaštićenih područja

Upisnik zaštićenih područja sadrži podatke iz akata o proglašenju svih zaštićenih područja u Republici Hrvatskoj koja su zaštićena sukladno odredbama Zakona o zaštiti prirode. Upisnik vodi Ministarstvo, a podaci su javni.

Prema podacima iz Upisnika, površina zaštićenih područja iznosi 7502,66 km2 što čini 8,56 % ukupnog teritorija Republike Hrvatske. Ukupno je zaštićeno 420 područja u različitim kategorijama zaštite: strogi rezervat (2), nacionalni park (8), posebni rezervat (78), park prirode (11), regionalni park (2), spomenik prirode (85), značajni krajobraz (85), park-šuma (28) i spomenik parkovne arhitekture (121).

Upisnik je trenutno u završnoj fazi pripreme za objavu na internetskoj stranici Ministarstva.

Zahvati i istraživanja u zaštićenim područjima

Sukladno Zakonu o zaštiti prirode Ministarstvo zaštite okoliša i prirode izdaje dopuštenja i utvrđuje uvjete zaštite prirode prije pokretanja postupka lokacijske dozvole ili tijekom postupka izdavanja lokacijske dozvole za zahvate, znanstvena i stručna istraživanja u područjima koja su zaštićena u kategoriji strogi rezervat, nacionalni park, posebni rezervat i park prirode.

U područjima zaštićenim u kategoriji spomenik prirode, regionalni park, značajni krajobraz, park-šuma i spomenik parkovne arhitekture, dopuštenja i uvjete zaštite prirode prije pokretanja postupka lokacijske dozvole ili tijekom postupka izdavanja lokacijske dozvole za zahvate, znanstvena i stručna istraživanja, izdaje i utvrđuje upravno tijelo jedinica područne (regionalne) samouprave nadležno za zaštitu prirode.

Zahvati u zaštićenim područjima

Pravna i fizička osoba koja namjerava provoditi zahvat na zaštićenom području, za koji nije potrebno ishoditi akt kojim se odobrava građenje prema posebnom propisu kojim se uređuje gradnja, dužna je ishoditi dopuštenje.

Zahtjev* za izdavanje dopuštenja za provođenje zahvata mora sadržavati podatke o:

  • izvoditelju zahvata,
  • lokaciji zahvata,
  • trajanju i vremenu izvođenja zahvata,
  • načinu izvođenja zahvata,
  • korištenoj opremi, alatima, strojevima i dr.

Istraživanja u zaštićenim područjima

Pravna i fizička osoba koja namjerava provoditi znanstvena i/ili stručna istraživanja u zaštićenom području dužna je ishoditi dopuštenje.

Zahtjev* za izdavanje dopuštenja za provođenje istraživanja mora sadržavati podatke o:

  • izvoditelju istraživanja,
  • lokaciji istraživanja,
  • svrsi istraživanja,
  • trajanju i vremenu provođenja istraživanja,
  • načinu provođenja istraživanja,
  • korištenoj opremi, alatima, strojevima i dr.

*ovisno o podnositelju, zahtjev mora sadržavati i odgovarajući iznos Upravne pristojbe sukladno Zakonu o upravnim pristojbama (Narodne novine, br. 8/96, 77/96, 95/97, 131/97, 68/98, 66/99, 145/99, 30/2000, 116/2000, 163/2003, 17/2004, 110/2004, 141/2004, 150/2005, 153/2005, 129/2006, 117/2007, 25/2008, 60/2008, 20/2010, 69/2010, 126/2011, 19/2013, 80/2013, 40/2014, 69/2014, 87/2014 i 94/2014).

Javne ustanove nacionalnih parkova

Nacionalni park Brijuni

Brionska 10
52212 Fažana
Tel.: 052 525 888
Fax: 052 525 917
E-mail: brijuni@np-brijuni.hr
Website: www.np-brijuni.hr
Ravnatelj: Sandro Dujmović

Nacionalni park Kornati

Butina 2
22243 Murter
Tel.: 022 435 740
Fax: 022 435 058
E-mail: kornati@np-kornati.hr
Website: www.np-kornati.hr
Ravnatelj: Josip Zanze

Nacionalni park Krka

Trg Ivana Pavla II br. 5
22000 Šibenik
Tel.: 022 201 777
Fax: 022 336 836
E-mail: info@npk.hr
Website: www.np-krka.hr
Ravnatelj: mr. sc. Krešimir Šakić

Nacionalni park Mljet

Pristanište 2
20226 Goveđari
Tel.: 020 744 041
Fax: 020 744 043
E-mail: np-mljet@np-mljet.hr
Website: www.np-mljet.hr
Ravnatelj: Marta Sršen Stražičić

Nacionalni park Paklenica

Dr. Franje Tuđmana 14a
23244 Starigrad-Paklenica
Tel.: 023 369 155
Fax: 023 359 133
E-mail: np-paklenica@paklenica.hr
Website: www.np-paklenica.hr
Ravnatelj: Zlatko Marasović

Nacionalni park Plitvička jezera

Josipa Jovića 19
53231 Plitvička jezera
Tel.:  053 751 000
Fax:  053 751 001
E-mail:  info@np-plitvicka-jezera.hr
Website:  www.np-plitvicka-jezera.hr
v.d. ravnatelja: Anđelko Novosel

Nacionalni park Risnjak

Bijela Vodica 48
51317 Crni Lug
Tel.: 051 836 133
Fax: 051 836 116
E-mail: np-risnjak@ri.t-com.hr
Website: www.np-risnjak.hr
Ravnatelj: Miljenko Gašparac

Nacionalni park Sjeverni Velebit

Krasno 96
53274 Krasno
Tel.: 053 665 380
Fax: 053 665 390
E-mail: npsv@np-sjeverni-velebit.hr
Website: www.np-sjeverni-velebit.hr
Ravnatelj: Mirjana Javor

Javne ustanove parkova prirode

Park prirode Biokovo

Marineta – Mala obala 16
21300 Makarska
Tel.: 021 616 924
Fax: 021 616 924
E-mail: info@pp-biokovo.hr  
Website: www.pp-biokovo.hr
Ravnatelj: Velimir Vidak

Park prirode Kopački rit

Mali Sakadaš 1
31327 Bilje, Kopačevo
Tel.: 031 285 370
Fax: 031 285 380
E-mail: uprava@pp-kopacki-rit.hr
Website: www.pp-kopacki-rit.hr
Ravnatelj: Damir Opačić

Park prirode Lastovsko otočje

Trg Svetog Petra 7
20289 Ubli
Tel.: 020 801 250
Fax: 020 801 252
E-mail: info@pp-lastovo.hr
Website: www.pp-lastovo.hr
Ravnatelj: Kristo Jovanović

Park prirode Lonjsko polje

Krapje 16
44325 Krapje
Tel.: 044 611 190
Fax: 044 606 449
E-mail: info@pp-lonjsko-polje.hr
Website: www.pp-lonjsko-polje.hr
Ravnatelj: Ivor Stanivuković

Park prirode Medvednica

Bliznec 70
10000 Zagreb
Tel.: 01 4586 317
Fax: 01 4586 318
E-mail: info@pp-medvednica.hr
Website: www.pp-medvednica.hr
Ravnatelj: mr. sc. Snježana Malić-Limari

Park prirode Papuk

Stjepana Radića 46
34330 Velika
Tel.: 034 313 030
Fax: 034 313 027
E-mail: kontakt@pp-papuk.hr
Website: www.pp-papuk.hr
v.d. ravnatelja: Alen Jurenac

Park prirode Telašćica

Sali IV 2
23281 Sali
Tel.: 023 377 096
Fax: 023 377 096
E-mail: telascica@zd.t-com.hr
Website: www.pp-telascica.hr
v.d. ravnateljice: Nikolina Baković

Park prirode Učka

Liganj 42
51415 Lovran
Tel.: 051 293 753
Fax: 051 293 751
E-mail: park.prirode.ucka@inet.hr
Website: www.pp-ucka.hr
Ravnatelj: Egon Vasilić

Park prirode Velebit

Kaniža Gospićka 4b
53000 Gospić
Tel.: 053 560 450
Fax: 053 560 451
E-mail: velebit@pp-velebit.hr
Website: www.pp-velebit.hr
Ravnateljica: Ivana Maras

Park prirode Vransko jezero

Kralja Petra Svačića 2
23210 Biograd n/m
Tel.: 023 383 181
Fax: 023 386 453
E-mail: info@pp-vransko-jezero.hr
Website: www.pp-vransko-jezero.hr
Ravnatelj: univ. spec. polit. Danijel Katičin

Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje

Slani dol 1
10430 Samobor
Tel.: 01 3327 660
Fax: 01 3327 661
E-mail: park@park-zumberak.hr
Website: www.pp-zumberak-samoborsko-gorje.hr
Ravnatelj: Kristijan Brkić

 

%MCEPASTEBIN%

Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima županija

Bjelovarsko - bilogorska županija

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Bjelovarsko-bilogorske županije
Milana Novačića 13
43240 Čazma
Tel.: 043 227 088
Fax: 043 227 088
E-mail: smlinaric@zastita-prirode-bbz.hr
Website: www.zastita-prirode-bbz.hr
Ravnatelj: Spomenka Mlinarić

Brodsko - posavska županija

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Brodsko-posavske županije - Natura Slavonica
Petra Krešimira IV. br. 1
35000 Slavonski Brod
Tel.: 035 409 042
Fax: 035 409 042
E-mail: zastita.prirode@bpz.hr
Website: http://natura-slavonica.hr
Ravnatelj: Josip Bodrožić-Đakić

Dubrovačko - neretvanska županija

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Dubrovačko-neretvanske županije
Branitelja Dubrovnika 41
20000 Dubrovnik
Tel.: 020 411 533
Fax: 020 411 533
E-mail: zastita.prirode.dnz@gmail.com
Website: www.zastita-prirode-dnz.hr
Ravnatelj: Ivica Grilec

Grad Zagreb – JU Maksimir

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim područjima Grada Zagreba
Maksimirski perivoj 1
10000 Zagreb
Tel.: 01 2320 460
Fax: 01 2320 461
E-mail: park-maksimir@park-maksimir.hr
Website: www.park-maksimir.hr
Ravnatelj: dr. sc. Biljana Janev Hutinec

Istarska županija – JU Natura Histrica

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim područjima i drugim zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Istarske županije
Riva 8
52100 Pula
Tel.: 052 351 523
Fax: 052 840 318
E-mail: info@natura-histrica.hr
Website: www.natura-histrica.hr
Ravnatelj: dr. sc. Elvis Zahtila

Karlovačka županija – JU Natura viva

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Karlovačke županije
Jurja Križanića 30
47000 Karlovac
Tel.: 047 601 479
Fax: 047 601 284
E-mail: karlovac.nature@ka.t-com.hr
Website: www.naturaviva.hr
Ravnatelj: Darka Spudić

Koprivničko - križevačka županija

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Koprivničko-križevačke županije
Florijanski trg 4/II
48000 Koprivnica
Tel.: 048 621 790
Fax: 048 621 707
E-mail: zastita.prirode.kk-zupanije@kc.t-com.hr
Website: www.zastita-prirode-kckzz.hr
Ravnatelj: Željka Kolar

Krapinsko - zagorska županija

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Krapinsko-zagorske županije
Radoboj 8
49232 Radoboj
Tel.: 049 315 060
Fax: 049 315 060
E-mail: info@zagorje-priroda.hr
Website: www.zagorje-priroda.hr
Ravnatelj: Dijana Hršak

Ličko - senjska županija

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim područjima i drugim zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Ličko-senjske županije
Dr. Franje Tuđmana 4
53000 Gospić
Tel.: 053 588 218
Fax: 053 588 286
Ravnatelj: Jerko Kostelac

Međimurska županija - JU Međimurska priroda

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Međimurske županije
Trg međimurske prirode 1, Križovec
40315 Mursko Središće
Tel.: 040 866 297
Fax: 040 866 031
E-mail: golub@medjimurska-priroda.info
Website: www.medjimurska-priroda.info
Ravnatelj: Siniša Golub

Osječko - baranjska županija

Javna ustanova agencija za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Osječko-baranjske županije
Županijska 4/III
31000 Osijek
Tel.: 031 200 425
Fax: 031 200 409
E-mail: info@obz-zastita-prirode.hr
Website: www.obz-zastita-prirode.hr
Ravnatelj: Gordan Matković

Požeško - slavonska županija

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim područjem Požeško-slavonske županije
Županijska 7
34000 Požega
Tel.: 034 290 244
Fax: 034 271 364
E-mail: zastita.prirode@pszupanija.hr
Website: www.priroda-psz.hr
Ravnatelj: dr. sc. Ivica Samardžić

Primorsko - goranska županija – JU Priroda

Javna ustanova Priroda
Grivica 4
51000 Rijeka
Tel.: 051 352 400
Fax: 051 352 401
E-mail: info@ju-priroda.hr
Website: www.ju-priroda.hr
Ravnatelj: mr. sc. Sonja Šišić

Sisačko - moslavačka županija

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Sisačko-moslavačke županije
Sisačka bb
44317 Popovača
Tel.: 044 679 122
Fax: 044 679 147
E-mail: jupriroda.smz@sk.t-com.hr
Website: www.zastita-prirode-smz.hr
Ravnatelj: Dragica Vugić

Splitsko - dalmatinska županija

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Splitsko-dalmatinske županije
Prilaz braće Kaliterna 10
21000 Split
Tel.: 021 332 322
Fax: 021 332 323
E-mail: info@dalmatian-nature.hr
Website: www.dalmatian-nature.hr
Ravnatelj: Ivan Gabelica

Šibensko - kninska županija

Javna ustanova Zaštićene prirodne vrijednosti Šibensko-kninske županije
Prilaz tvornici 39
22000 Šibenik
Tel.: 022 218 462
Fax: 022 218 331
E-mail: zastitaprirode@zpv-sibenik.hr
Website: www.zasticenapodrucja.com/hr/sibensko-kninska
Ravnatelj: mr. sc. Anita Babačić Ajduk

Varaždinska županija

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Varaždinske županije
Kratka 1
42000 Varaždin
Tel.: 042 300 640
Fax: 042 300 641
E-mail: zastita.prirode@vz.t-com.hr
Ravnatelj: Alenka Car

Virovitičko - podravska županija

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Virovitičko-podravske županije
Noskovci 2a
33523 Čađavica
Tel.: 033 722 033
Fax: 033 721 763
E-mail: info@virovitica-nature.hr
Website: www.virovitica-nature.hr
Ravnatelj: Tatjana Arnold Sabo

Vukovarsko - srijemska županija

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Vukovarsko-srijemske županije
Trg Vinkovačkih jeseni 1
32100 Vinkovci
Tel.: 032 308 840
Fax: 032 308 755
E-mail: zasticene.prirodne.vrijednosti@vu.t-com.hr
Website: http://www.vusz.hr/info/javna-ustanova-za-upravljanje-zasticenim-prirodnim-vrijednostima
Ravnatelj: Nikola Križanac

Zadarska županija - JU Natura Jadera

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Zadarske županije
Braće Vranjana 11
23000 Zadar
Tel.: 023 254 322
Fax: 023 254 323
E-mail: mail@natura-jadera.com
Website: http://natura-jadera.com
Ravnatelj: Damir Perić

Zagrebačka županija – JU Zeleni prsten

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim područjima i drugim zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Zagrebačke županije
151. samoborske brigade HV 1
10430 Samobor
Tel.: 01 6111 552
Fax: 01 6111 552
E-mail: info@priroda-zagrebacka.hr
Website: www.priroda-zagrebacka.hr
Ravnatelj: Martina Glasnović

Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima općina i gradova

Baraćeve špilje

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnom vrijednostima na području Općine Rakovica
Nova Kršlja bb
47245 Rakovica
Tel.: 047 782 113
Fax: 047 782 113
E-mail: info@baraceve-spilje.hr
Website: www.baraceve-spilje.hr
Ravnatelj: Tihana Oštrina

Kamenjak

Javna ustanova Kamenjak
Selo 120, Premantura
52203 Medulin
Tel.: 052 576 513
Fax: 052 576 527
E-mail: info@kamenjak.hr
Website: www.kamenjak.hr
Ravnatelj: Maja Šarić

Lokrum

Javna ustanova Rezervat Lokrum
Od Bosanke 4
20000 Dubrovnik
Tel.: 020 311 739
Fax: 020 427 242
E-mail: mario@lokrum.hr
Website: www.lokrum.hr
Ravnatelj: Mario Tevšić

Marjan

Javna ustanova za upravljanje park-šumom Marjan
Cattanijin put 2
21000 Split
Tel.: 021 314 311
Fax: 021 314 313
E-mail: info@marjan-parksuma.hr
Website: www.marjan-parksuma.hr
Ravnatelj: Robert Koharević

Pećinski park Grabovača

Javna ustanova Pećinski park Grabovača
Trg popa Marka Mesića 2
53202 Perušić
Tel.: 053 679 233
E-mail: pp.grabovaca@gs.t-com.hr
Website: www.pp-grabovaca.hr
Ravnatelj: Katarina Milković