Strogo zaštićene vrste

Proglašavanje strogo zaštićenih vrsta

Strogo zaštićenim vrstama proglašavaju se zavičajne divlje vrste koje su ugrožene ili su usko rasprostranjeni endemi ili divlje vrste za koje je takav način zaštite propisan propisima Europske unije kojima se uređuje očuvanje divljih biljnih i životinjskih vrsta ili međunarodnim ugovorima kojih je Republika Hrvatska stranka.

Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama

Očuvanje strogo zaštićenih vrsta

Stanje očuvanja divlje vrste predstavlja ukupnost utjecaja koji djeluju na tu vrstu, a koji bi mogli ugroziti njezinu dugoročnu rasprostranjenost i brojnost populacija unutar područja rasprostranjenosti. Stanje divlje vrste smatra se povoljnim kad podaci o dinamici populacije određene vrste ukazuju na to da će se ona dugoročno održati kao vijabilna sastavnica svog prirodnog staništa te kada postoji, a vjerojatno će i dalje postojati, dovoljno veliko stanište i prirodni areal u kojem će se populacije vrste dugoročno održati.

Očuvanje zavičajnih divljih vrsta osigurava se uspostavom ili održavanjem njihova povoljnog stanja u prirodi.

Izuzeća od zabranjenih radnji sa strogo zaštićenim vrstama

Za zavičajne divlje vrste čije je uzimanje iz prirode i održivo korištenje dopušteno temeljem propisa Europske unije kojima se uređuje očuvanje divljih biljnih i životinjskih vrsta ili međunarodnim ugovorima kojih je Republika Hrvatska stranka ili temeljem stručne procjene Hrvatske agencije za okoliš i prirodu, za sve vrste ptica koje se prirodno pojavljuju na teritoriju Republike Hrvatske kao i za sve strogo zaštićene vrste, zabranjena je uporaba sredstava za hvatanje i/ili ubijanje koja mogu prouzročiti njihovo lokalno nestajanje ili značajan poremećaj njihovih populacija. Zabranjen je bilo kakav oblik hvatanja i/ili ubijanja takvih divljih životinja iz letjelica ili motornih vozila u pokretu, a kad su u pitanju ptice dodatno i hvatanje i/ili ubijanje iz motornih plovila pri brzini većoj od 5 km/h, odnosno 2,7 čv.

Zabranjeno je branje, rezanje, sječa, iskopavanje, sakupljanje ili uništavanje jedinki strogo zaštićenih biljaka, gljiva, lišajeva i algi iz prirode u njihovu prirodnom području rasprostranjenosti.

Zabranjeni su svi oblici namjernog hvatanja ili ubijanja strogo zaštićenih životinja iz prirode u njihovu prirodnom području rasprostranjenosti, kao i njihovo namjerno uznemiravanje, posebno u vrijeme razmnožavanja, podizanja mladih, hibernacije i migracije, namjerno uništavanje ili uzimanje jaja, namjerno uništavanje, oštećivanje ili uklanjanje njihovih razvojnih oblika, gnijezda ili legla, oštećivanje ili uništavanje područja njihova razmnožavanje ili odmaranja.

Također, zabranjeno je držanje, prijevoz, prodaja, razmjena te nuđenje na prodaju ili razmjenu živih ili mrtvih jedinki iz prirode strogo zaštićenih vrsta. Navedene zabrane odnose se i na sve ptice iz prirode koje se prirodno pojavljuju na teritoriju Republike Hrvatske.

Pod uvjetom da ne postoje druge pogodne mogućnosti te da odstupanje neće štetiti održavanju populacija strogo zaštićenih vrsta u povoljnom stanju očuvanja u njihovu prirodnom području rasprostranjenosti, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike može dopustitiizuzeća od zabranjenih radnji sa strogo zaštićenim vrstama. Za ovakva izuzeća svaka pravna ili fizička osoba dužna je ishoditi dopuštenje Ministarstva podnošenjem zahtjeva na za to predviđenom obrascu.

Planovi upravljanja i akcijski planovi

Temeljem Zakona o zaštiti prirode ministar donosi planove upravljanja i akcijske planove u svrhu očuvanja strogo zaštićenih vrsta. Ovim dokumentima utvrđuje se postojeće stanje populacije i staništa, ugroženost, mehanizmi i kapaciteti za zaštitu vrste, ocjena provedbe plana, vizija, opći cilj i specifični ciljevi, detaljni akcijski plan, provedba, nadzor i revizija plana, kao i rokovi te provoditelji svih aktivnosti.

Plan upravljanja risom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2010. do 2015.

Plan upravljanja vukom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2010. do 2015.

Oporavilišta za divlje životinje

Oporavilište za divlje životinje je prostor u kojem privremeno ili trajno borave jedinke strogo zaštićenih zavičajnih vrsta životinja koje su nađene u prirodi iscrpljene, bolesne, ozlijeđene, ranjene ili otrovane, u svrhu liječenja i oporavka radi povratka u prirodu ili u svrhu repopulacije i/ili reintrodukcije, te zaplijenjene ili oduzete strogo zaštićene životinje, kao i životinje divljih vrsta zaplijenjene temeljem Zakona o prekograničnom prometu i trgovini divljim vrstama (NN 94/2013).

Svaka osoba dužna je putem obrasca za dojavu ili telefonski prijaviti Državnom zavodu za zaštitu prirode slučajno uhvaćene, ozlijeđene i/ili usmrćene strogo zaštićene životinje u roku od 24 sata od trenutka pronalaska (tel: 01/5502 900 ili info@dzzp.hr). U okviru svoga Sustava za dojavu i praćenje Državni zavod za zaštitu prirode priprema protokole za dojavu i djelovanje u slučaju pronalaska mrtvih, ozlijeđenih ili bolesnih strogo zaštićenih životinja za pojedine vrste ili skupine vrsta.

Ministarstvo je ovlastilo pet nevladinih udruga za zbrinjavanje, liječenje i skrb nađenih ozlijeđenih, iscrpljenih ili ranjenih, te zaplijenjenih i oduzetih zaštićenih životinja.

Udruga Sokolarski centar iz Šibenika skrbi o pticama grabljivicama

Grifon – Centar za zaštitu ptica grabljivica iz Senja skrbi o pticama iz potporodice strvinara

AWAP – Udruga za zaštitu divljih životinja iz Zagreba skrbi o pticama, gmazovima i malim sisavcima

Morski obrazovni centar (MOC) iz Pule skrbi o morskim kornjačama

Udruga za zaštitu životinja Ruščica iz Ruščice skrbi većinom o zaplijenjenim i oduzetim životinjama.

Sprječavanje nastanka štete od strogo zaštićenih životinja

Pravna i fizička osoba kojoj životinje strogo zaštićenih vrsta mogu uzrokovati direktnu imovinsku štetu (oštećenik), dužna je na primjeren način i na svoj trošak učiniti sve dopuštene radnje i zahvate kako bi spriječila nastanak štete, kao što su učinkovito ograđivanje ili ciljano čuvanje dobara i rastjerivanje. Ako nastanak štete nije moguće spriječiti na sličan način, oštećenik može od Ministarstva zaštite okoliša i energetike tražiti dopuštenje za provođenje zabranjenih radnji sa strogo zaštićenim životinjama iz prirode u njihovu prirodnom području rasprostranjenosti, kao što su namjerno hvatanje ili namjerno uznemiravanje.

 

Naknada štete koju nanesu strogo zaštićene životinje

Oštećenik ima pravo na naknadu štete u visini stvarne štete koju nanesu životinje strogo zaštićenih divljih vrsta ako je poduzeo radnje i zahvate kako bi spriječio nastanak štete. U tom slučaju dužan je najkasnije u roku od tri dana od dana nastanka štete, odnosno najkasnije u roku od 24 sata od dana nastanka štete koju prouzroče strogo zaštićene velike zvijeri na domaćim životinjama prijaviti nastanak štetnog događaja Ministarstvu zaštite okoliša i energetike ili ovlaštenom vještaku ministarstva koji sastavlja zapisnik o očevidu. Ako oštećenik uredno prijavi štetu, a vještak ne obavi očevid u roku od tri dana od primitka prijave, oštećenik može u daljnjem roku od petnaest dana odštetni zahtjev uputiti Ministarstvu. Oblik naknade i/ili iznos naknade štete utvrđuje se sporazumno između Ministarstva i oštećenika na temelju zapisnika, odštetnog cjenika i kriterija za izračun naknade štete. Tužba za naknadu štete može se podnijeti u roku od 60 dana od datuma donošenja odluke Ministarstva.

Pravilnik o postupku sprječavanja i nadoknade štete od životinja strogo zaštićenih divljih svojti

Popis stalnih vještaka ovlaštenih za utvrđivanje i procjenu štete koju nanesu strogo zaštićene životinje

Dodatni kriterij za utvrđivanje nadoknade štete

Odštetni cjenik