Prilagodba klimatskim promjenama

Istraživanja pokazuju da se znakovit porast globalne temperature zraka pojavio tijekom zadnja četiri desetljeća, to jest od 1971. do 2010. godine. Za devet od deset godina u razdoblju 2001. – 2010. temperatura zraka je bila iznad prosječne, a najtoplija godina uopće je 2010.

Međuvladino tijelo za klimatske promjene (IPCC - Intergovernmental Panel on Climate Change), 2013. godine objavilo je svoje 5. izvješće na kojem su radile stotine znanstvenika iz cijeloga svijeta, a koje daje jasan i ažuran pregled trenutnih znanstvenih podataka vezanih uz klimatske promjene. U izvješću se navodi da klimatske promjene imaju širok utjecaj na ljudske i prirodne sustave te da će nastavak emisija stakleničkih plinova uzrokovati daljnje zagrijavanje i uzrokovati ozbiljne i nepovratne utjecaje na ljude i ekosustave. Ograničavanje klimatskih promjena značajnim smanjenjem emisija, zajedno s prilagodbom klimatskim promjenama, može značajno smanjiti rizike.

Zbog svojih klimatskih i geografskih obilježja Hrvatska je prepoznata kao država izrazito ranjiva na klimatske promjene s kojima se već i suočava. Može se očekivati rizik porasta razine mora, promjena ponašanja i migracijskih obrazaca morskih riba zbog zagrijavanja morske vode, očekuju se određeni utjecaji na hidrologiju i vodne resurse, šumarstvo, poljoprivredu, bioraznolikost, ljudsko zdravlje itd. Stoga je ključno, istovremeno uz mjere smanjivanja emisija stakleničkih plinova, pripremati ublažavanje posljedica te procjenu i smanjivanje rizika od klimatskih promjena.

Detaljnije informacije o očekivanom utjecaju klimatskih promjena u Republici Hrvatskoj mogu se pronaći u 6. nacionalnom izvješću prema UNFCCC.

 

Projekt izrade nacionalne strategije prilagodbe klimatskim promjenama

Obaveza izrade Nacionalne strategije prilagodbe klimatskim promjenama za razdoblje do 2040. s pogledom na 2070. godinu s Akcijskim planom, propisana je Zakonom o zaštiti zraka (NN 130/2011, 47/2014). Strategijom će se definirati prioritetne mjere i aktivnosti za najranjivije sektore kao što su hidrologija i vodni resursi, poljoprivreda, šumarstvo, bioraznolikost i prirodni ekosustavi, upravljanje obalnim područjem, turizam i ljudsko zdravlje.

O Projektu izrade strategije prilagodbe klimatskim promjenama (svibanj 2016. - studeni 2017.) više na: http://prilagodba-klimi.hr.

Kako će klimatske promjene utjecati na društvo?

Iako se klima kroz povijest Zemlje oduvijek mijenjala, posljednjih desetljeća uočavamo promjene koje je najvjerojatnije prouzročio čovjek. Može se primijetiti da su godišnje temperature zraka u Hrvatskoj rasle, godišnja se količina padalina smanjuje, a broj suhih dana je u porastu. Suše i dulja razdoblja ekstremnih temperatura vrlo će se vjerojatno pojačati i u budućnosti, što je već vidljivo u činjenici da je sedam od deset najtoplijih godina od 1900. godine zabilježeno nakon 2000. godine. U isto vrijeme, poplave uzrokovane porastom razine mora i jakim oborinama još su jedna od neposrednih opasnosti koje Hrvatskoj donose klimatske promjene, osobito s obzirom na dugu obalu i velik dio teritorija smješten u riječnim slivovima.

Sve će ove klimatske promjene utjecati na hrvatsko društvo i gospodarstvo. Zbog svoje važnosti za sigurnost hrane i zapošljavanje, poljoprivreda je važan sektor hrvatskog gospodarstva. Poljoprivreda izravno ovisi o klimatskoj varijabilnosti i stoga je posebno osjetljiva na klimatske promjene. Ekstremne vremenske pojave, kao što su suše ili oluje, štete usjevima i izazivaju gospodarske gubitke. Ipak, klimatske promjene mogu i pozitivno utjecati na poljoprivredu (npr. više temperature mogu pogodovati ranijoj cvatnji i uzgoju novih kultura).

U smislu zapošljavanja, jednako kao i u smislu stvaranja prihoda turizam je središnji sektor hrvatskog gospodarstva. Porast temperature, mogao bi utjecati na dolazak turista. Nadalje, velik dio turističke infrastrukture nalazi se na obali i izložen je podizanju razine mora. Također, u turističkim odredištima u unutrašnjosti kao što su nacionalni parkovi povećanje temperature može izazvati promjene u ekosustavima.

Toplinski valovi, koji će se u budućnosti pojavljivati češće, imat će utjecaj na ljudsko zdravlje, naročito kod ranjivih skupina kao što su starije osobe i kronični bolesnici. Nadalje, zbog viših tremperatura postoji opasnost širenja bolesti koje prenose komarci i druge ne-endemske migratorne vrste.

Predviđeno povećanje temperature, uz smanjenje oborina, moglo bi dovesti do nestašice vode. S obzirom da proizvodnja energije u Hrvatskoj uvelike ovisi o hidroelektranama ovo može imati negativnan utjecaj na opskrbu energijom. S druge strane, povećanje broja sunčanih dana može pogodovati većem korištenju solarne energije.

Na područjima koja se već i danas suočavaju s nestašicama vode (kao što su otoci) u budućnosti može doći do problema za vodno gospodarstvo radi smanjene dostupnosti slatkovodnih resursa. Ovo također utječe na ostale sektore i područja ovisna o vodi, kao što su poljoprivreda i močvarna staništa.

Bioraznolikost i ekosustavi izrazito su pogođeni klimatskim promjenama, a već sada je primjetno zaslanjivanje močvarnih područja morskom vodom.

Rastuće temperature mora utječu na migracije riba uzrokujući promjenu u sastavu ribljeg fonda, čime mogu dovesti do problema u sektoru ribarstva i djelatnosti vezanih uz more.

Zbog očekivanog podizanja razine mora, može se očekivati nepovoljni učinak na infrastrukturu u priobalju.

U budućoj Strategiji prilagodbe klimatskim promjenama Republike Hrvatske za razdoblje do 2040. godine s pogledom do 2070. godine detaljno će se opisati utjecaj klimatskih promjena na Hrvatsku, a kroz Akcijski plan mjere prilagodbe.

 

Zašto se moramo prilagođavati?

Utjecaj klimatskih promjena na Hrvatsku već je vidljiv, a u budućnosti se može očekivati još veći utjecaj (6. nacionalno izvješće prema UNFCCC). Iako je neizvjestan opseg budućih učinaka i opseg šteta koje će posljedično nastati, ključno je provoditi mjere prilagodbe već danas. Prema načelu predostrožnosti, neizvjesnost nije razlog za odgađanje djelovanja, već razlog za promicanje mjera prilagodbe kako bi se spriječili negativni učinci. Upravo suprotno, dalekovidno, dobro planirano djelovanje često je jeftinije od čekanja. Nadalje, veliki projekti prilagodbe obično se protežu kroz velika vremenska razdoblja i nisu kratkoročno izvedivi.

Ako znamo da su poplave, porast razine mora, suše i povećanja temperature najvjerojatniji klimatski rizici za Hrvatsku, to će utjecati na nekoliko gospodarskih sektora i stoga je u njima potrebno uvesti mjere prilagodbe.

Često mjere kojima se promiče prilagodba klimatskim promjenama imaju i druge prednosti neovisno o klimatskoj dimenziji. Na primjer, mjerom kojom se žele smanjiti štete od klimatskih promjena može se istovremeno promicati kvaliteta okoliša i zdravlje ljudi. Ove opcije prilagodbe nazivaju se "neupitnim" (no regret), jer čak i ako se klima ne promijeni, njihova provedba donosi pozitivne društvene i gospodarske učinke. Pri planiranju prilagodbe treba dati prednost neupitnim opcijama kao i fleksibilnim mjerama koje se mogu ugraditi u buduće scenarije. Zbog njezinih mnogostrukih pozitivnih učinaka, prilagodba klimatskim promjenama jača održivi, zeleni razvoj.

Primjeri mjera: diverzifikacija usjeva, poboljšanje sustava prikupljanja vode, navodnjavanja i skladištenja vodnih zaliha, uvođenje inovativnih poljoprivrednih praksi, prilagodba turističke ponude, uvođenje zelene i otporne infrastrukture, poboljšanje sustava izolacije, prilagodba zdravstvenog sektora na toplinske valove i nove bolesti, jačanje sektora zaštite i spašavanja, jačanje sustava za obranu od poplava i ublažavanje suša i dr.

U budućoj Strategiji prilagodbe klimatskim promjenama Republike Hrvatske za razdoblje do 2040. godine s pogledom do 2070. godine detaljno će se opisati utjecaj klimatskih promjena na Hrvatsku, a u Akcijskom planu mjere prilagodbe.

 

Tko treba što poduzeti?

Prilagodba klimatskim promjenama tiče se i javnih i privatnih dionika. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode kao nadležno tijelo pokrenulo je aktivnosti za izradu nacionalne Strategije prilagodbe klimatskim promjenama Republike Hrvatske do 2040. godine s pogledom do 2070. godine s Akcijskim planom, čije se usvajanje očekuje 2017. godine. Ova Strategija i Akcijski plan se temelje na Zakonu o zaštiti zraka (NN 130/11, 47/14), a definirat će prioritetne mjere i aktivnosti za najranjivije sektore, kao što su hidrologija i vodni resursi, poljoprivreda, šumarstvo, bioraznolikost i prirodni ekosustavi, upravljanje obalnim područjem, turizam i ljudsko zdravlje. Uz to, razradit će se i načini integracije teme prilagodbe klimatskim promjenama u sektorske razvojne planove i strateške dokumente.

Na europskoj razini, Europska unija podržava prilagodbu klimatskim promjenama putem vlastite Strategije prilagodbe klimatskim promjenama usvojene 2013. godine. Njome potiče države članice da poduzmu aktivnosti radi prilagodbe klimatskim promjenama, osigurava financijska sredstva i promiče razmjenu informacija s ciljem da Europa bude otpornija na klimatske promjene.

Kako je prilagodba klimatskim promjenama višerazinski problem, djelovanje države nije ograničeno na nacionalnu razinu, već je osobito važno djelovati upravo na regionalnoj i lokalnoj razini, primjerice uključivanjem tijela lokalne samouprave. Budući da su klimatske promjene globalni problem koji zahtijeva lokalna rješenja, lokalne vlasti mogu provoditi konkretne mjere prilagodbe kojima se rješavaju lokalne potrebe, jer su one sa specifičnim lokalnim potrebama najbolje upoznate.

Dionici u privatnom sektoru također igraju ključnu ulogu u prilagodbi klimatskim promjenama. Kako klimatske promjene utječu na većinu gospodarskih sektora, neke privatne tvrtke također će se trebati prilagoditi promjenama uvjeta u okolišu. Nove poslovne modele treba planirati vodeći računa o budućim klimatskim utjecajima te na dovoljno fleksibilan način da se može reagirati na promjene.

 

Prilagodba u Europskoj uniji

Na razini Europske unije 2013. godine usvojen je skup dokumenata o prilagodbi klimatskim promjenama, koji osim same EU Strategije prilagodbe klimatskim promjenama, sadrži i procjenu utjecaja te radne dokumente Europske komisije (npr. Smjernice za izradu strategija prilagodbe klimatskim promjenama, Tehničke smjernice za uklapanje prilagodbe u programe i investicije u okviru Kohezijske politike, Prilagodba infrastrukture klimatskim promjenama itd.)

Europska strategija počiva na tri stupa:

  1. Promicanje djelovanja od strane samih država članica (pružanjem smjernica i financijskih sredstava EU te poticanjem aktivnosti u gradovima – Mayors Adapt inicijativa)
  2. Promicanje informiranijeg odlučivanja (rješavanje nedostatka znanja, razvoj europske platforme o prilagodbi klimatskim promjenama (Climate-ADAPT))
  3. Promicanje prilagodbe klimatskim promjenama u ključnim ranjivim sektorima (poljoprivreda, ribarska i kohezijska politika); osiguravanje veće otpornosti infrastrukture; poticanje korištenje osiguranja od prirodnih katastrofa i katastrofa izazvanih ljudskim djelovanjem.

Platforma Climate-ADAPT pruža pristup podacima te razmjeni podataka i informacija o očekivanim klimatskim promjenama u Europi, trenutnim i budućim osjetljivim regijama i sektorima, strategijama i aktivnostima prilagodbe na razini Europske unije (EU), nacionalnoj i transnacionalnoj razini, studijama slučajeva i potencijalnim opcijama prilagodbe te alatima za planiranje prilagodbe.

 

Aktivnosti prilagodbe klimatskim promjenama u Hrvatskoj

U Republici Hrvatskoj područje prilagodbe klimatskim promjenama uređeno je Zakonom o zaštiti zraka (NN 130/11, 47/14), kojim je između ostalog propisano i donošenje Strategije prilagodbe klimatskim promjenama za razdoblje do 2040. s pogledom na 2070. i Akcijskog plana. Slijedom navedenog, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode je započelo s aktivnostima na izradi Strategije koja će se financirati sredstvima EU, a očekuje se uključivanje svih dionika na nacionalnoj i lokalnoj razini.

Projekt CroAdapt2

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Regionalni centar zaštite okoliša – Ured za Hrvatsku (REC Hrvatska) i Baltički forum za okoliš iz Njemačke (BEF Njemačka) pokrenuli su projekt CroAdapt (srpanj 2014. - prosinac 2015.). Projekt vrijedan 87.713 EUR financiralo je njemačko Savezno ministarstvo okoliša, zaštite prirode, graditeljstva i nuklearne sigurnosti, a njegovi će rezultati poslužiti kao preporuke u procesu izrade Strategije prilagodbe klimatskim promjenama za Republiku Hrvatsku i Akcijskog plana. Projekt je pružio ekspertnu i tehničku podršku Ministarstvu zaštite okoliša i prirode putem provedbe i sistematizacije rezultata konzultacija s lokalnim i regionalnim dionicima kroz devet regionalnih radionica. Također, Istočna Slavonija prepoznata je kao regija prioritetna za razvoj i primjenu regionalne politike klimatskih promjena te je dio aktivnosti posvećen jačanju kapaciteta lokalnih dionika za planiranje prilagodbe u Istočnoj Slavoniji kao budućoj model-regiji i primjeru dobre prakse drugim regijama. 

Regionalni pristup projekta CroAdapt pridonio je povećanoj svijesti dionika o klimatskim promjenama i prilagodbi, unaprijeđenoj komunikaciji na temu prilagodbe klimatskim promjenama te boljem pregledu aktivnih lokalnih i regionalnih dionika. Kao najranjiviji sektor u smislu klimatskih promjena prepoznat je poljoprivredni sektor, a kao aktivnost koja za taj sektor može započeti odmah istaknuta je edukacija o klimatskim promjenama i prilagodbi. Razrađen je koncept edukacije te pripremljen plan međusektorske suradnje na ovom području. 

Rezultati projekta:

  • preporuke za izradu nacionalne Strategije prilagodbe klimatskim promjenama
  • smjernice za regionalno planiranje prilagodbe klimatskim promjenama temeljene na iskustvima iz Istočne Slavonije
  • informativna publikacija o prilagodbi klimatskim promjenama namijenjena široj javnosti
  • nadopunjeni sadržaji na tematskoj web-stranici ministarstva posvećenoj prilagodbi klimatskim promjenama u cilju kvalitetnijeg informiranja lokalnih i regionalnih dionika o očekivanim učincima klimatskih promjena u Hrvatskoj te mogućnostima prilagodbe na lokalnoj razini, iskustvima drugih zemalja i primjerima dobre prakse, nacionalnom strateškom okviru te procesu izrade nacionalne strategije prilagodbe. 
  • Smjernice za regionalno planiranje prilagodbe klimatskim promjenama (pdf)
  • Informativna brošura o prilagodbi klimatskim promjenama namijenjena široj javnosti (pdf)

Više informacija o projektu i aktivnostima može se pročitati na stranicama REC Hrvatska.

Završno nacionalno događanje projekta CroAdapt2 održano je u Zagrebu, 26. studenoga 2015., uz sudjelovanje članova Povjerenstva za međusektorsku koordinaciju za politiku i mjere za ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama, predstavnika gradova i županija, civilnog društva i drugih stručnjaka. Tom prilikom, predstavljeni su rezultati projekta – preporuke za pripremu nacionalne strategije prilagodbe klimatskim promjenama, smjernice za planiranje prilagodbe klimatskim promjenama na lokalnoj i regionalnoj razini te informativna brošura za opću javnost.

Program (pdf)

Prezentacije:

Projekt 'Integracija učinaka klimatske varijabilnosti i promjena u integralno upravljanje obalnim područjima'

Projekt je financiran od strane Fonda za globalni okoliš (GEF) i Programa Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP), a provodi se u 8 sredozemnih država (Alžir, Albanija, Crna Gora, Egipat, Hrvatska, Maroko, Tunis i Palestina). Provodi ga UNEP-ov Mediteranski akcijski plan iz Atene (UNEP MAP), uz svoja dva Centra za regionalne aktivnosti, Plavi Plan (BP/RAC) iz Nice i Program prioritetnih akcija (PAP/RAC) iz Splita. Projekt je započeo u siječnju 2012., a očekivani završetak je prosinac 2015.

U sklopu ovoga projekta, Hrvatska je uz Tunis odabrana kao pilot područje za dvije aktivnosti:

  1. Procjena troškova zbog klimatske varijabilnosti i promjena korištenjem priznate svjetske metode DIVA (Dynamic Integrated Vulnerability Assessment), i
  2. Izrada plana integralnog upravljanja obalnim područjem s posebnim naglaskom na klimatsku varijabilnost i promjene. U sklopu projekta za definirani dio područja Šibensko-kninske županije izrađuje se Plan integralnog upravljanja obalnim područjem (IUOP), a posebnost procesa izrade je naglasak na klimatsku varijabilnost i promjene te korištenje participativne metode 'Climagine'.

 

 

Neformalne Smjernice za voditelje projekata: Kako povećati otpornost ranjivih ulaganja na klimatske promjene

Europska komisija izradila je neformalne Smjernice za voditelje projekata čija je svrha pomoći u upravljanju dodatnim rizicima vezanim za klimatske promjene te upotpuniti sastavni dio procjena koje se primjenjuju u fazi razvoja projekata. Osmišljene kao alat koji može pomoći smanjiti gubitke izazvane klimatskim promjenama u okviru javnih, privatnih i javno-privatnih ulaganja te tako povećati otpornost investicijskih projekata, ali i gospodarstava. Primjena ovih smjernica također omogućuje nositeljima razvoja projekata da investitorima dokažu da su prilikom razvoja projekata vodili računa o otpornosti na klimatske promjene. 

Neformalni dokument - Smjernice za voditelje projekata: Kako povećati otpornost ranjivih ulaganja na klimatske promjene

Smjernice za uključivanje bioraznolikosti i klimatskih promjena u SPUO i PUO

 

Poveznice

Alati, platfome i smjernice u području prilagodbe:

  • Climate ADAPT: Platforma uz Strategiju prilagodbe EU-a, služi kao alat za podršku prilagodbi alat i nudi specifične alate za prilagodbu u urbanim sredinama, pregled informacija o nacionalnim aktivnostima u pojedinim zemljama, alat za pretraživanje studija slučaja i druge funkcije.
    (http://climate-adapt.eea.europa.eu)

  • Mayors ADAPT: Inicijativa Europske komisije pokrenuta u kontekstu EU strategije prilagodbe klimatskim promjenama, a provodi se u okviru Sporazuma gradonačelnika (Covenant of Mayors)
    (http://mayors-adapt.eu/)
     
  • UKCIP čarobnjak za prilagodbu: Postupak od 5 koraka za organizacijsku procjenu ranjivosti na klimatske promjene i izradu vlastite strategije prilagodbe.
    (www.ukcip.org.uk/wizard)

  • CHAMP paket za razvoj kapaciteta: Integrirani sustav upravljanja namijenjen tijelima lokalne vlasti za jačanje kapaciteta u području prilagodbe i ublažavanja klimatskih promjena.
    (www.localmanagement.eu/index.php/cdp:home)


  • weAdapt: Internetski 'otvoreni prostor' na temu prilagodbe klimatskim promjenama, koji sadrži informacije o studijama slučaja i projektima na globalnoj razini.
    (https://weadapt.org)

  • BASE – Planiranje za prilagodbu klimatskim promjenama: Smjernice za gradove (Planning For Adaptation To Climate Change: Guidelines For Municipalities): Smjernice za razvoj i provedbu lokalnih planova prilagodbe, izrađene u suradnji s gradovima Ancona (Italija), Bullas (Španjolska) i Patras (Grčka).
    (http://base-adaptation.eu/sites/default/files/306-guidelinesversionefinale20.pdf)

  • CLEI – Priprema za klimatske promjene. Smjernice za lokalna, regionalna i državna tijela (Preparing For Climate Change. A Guidebook For Local, Regional, and State Governments): Smjernice za odlučivanje u tijelima javne vlasti, s naglaskom na 'pripravnost na promjenu klime' i stvaranje otpornosti.
    (http://www.cses.washington.edu/db/pdf/snoveretalgb574.pdf)

Dodatne informacije na temu prilagodbe:

  • Europska agencija za okoliš: Rizici i mogućnosti koje donose klimatske promjene u kontekstu društveno-gospodarskog razvoja. Izvješće za donositelje politike (Adaptation in Europe - Addressing risks and opportunities from climate change in the context of socio-economic development)
    (http://www.eea.europa.eu/publications/adaptation-in-europe)

  • Svjetska banka: Platforma o klimatskim promjenama (Climate Change Knowledge Platform) Podaci okretanjima klime, učincima klimatskih promjena i ranjivosti za svaku pojedinu državu.
    (http://sdwebx.worldbank.org/climateportal/index.cfm)