Održivi razvoj

Obrazovanje za održivi razvoj

Koncept obrazovanja za održivi razvoj (OOR) promoviran je kroz Agendu 21 (1992.) i kroz UN-ovu rezoluciju o Desetljeću obrazovanja za održivi razvoj 2005. – 2014. (http://www.unesco.org/education-for-sustainable-development/ ) kako bi se potakli procesi za  integriranje načela, vrijednosti i prakse održivog razvoja u sve vidove odgoja i obrazovanja u cilju rješavanja socijalnih, gospodarskih, kulturnih i ekoloških problema u 21. stoljeću te kako bi se potaknule promjene u ponašanju. Slijedom toga je Gospodarska komisija za Europu UN-a (UNECE) 2005. godine usvojila Strategiju za obrazovanje za održivi razvoj koja potiče uvođenje i promicanje obrazovanja za održivi razvoj u zemljama regije UNECE-a u cilju ostvarenja zajedničke vizije (http://www.unece.org/env/esd.html). Ciljevi su joj:

  1. osigurati da politički, regulatorni i operativni okviri podržavaju OOR,
  2. promicati održivi razvoj kroz formalno, neformalno i informalno učenje,
  3. pružiti nastavnicima stručnost za obuhvaćanje održivog razvoja u njihovo podučavanje,
  4. osigurati pristup primjerenim alatima i materijalima za OOR,
  5. promicati istraživanje o OOR-u i razvoj istog,
  6. jačati suradnju za OOR na svim razinama unutar regije UNECE.

Strategija UNECE-a za obrazovanje za održivi razvoj na hr:
http://www.mzoip.hr/doc/strategija_unece_za_obrazovanje_za_odrzivi_razvoj.pdf

Kompetencije u obrazovanju za održivi razvoj
U obrazovanju za održivi razvoj vrlo važnu ulogu imaju edukatori koji i sami moraju imati određene kompetencije kako bi se poboljšala kvaliteta obrazovanja. Stoga je Stručna skupina UNECE-a izradila Kompetencije u obrazovanju za održivi razvitak koje su usvojene u siječnju 2011.:
http://www.mzoip.hr/doc/kompetencije_u_oor.pdf
Kompetencije u obrazovanju za održivi razvitak nisu "minimalni standard", već cilj kojem svi edukatori trebaju težiti. Kompetencije su okupljene oko tri osnovne karakteristike obrazovanja za održivi razvoj: holistički pristup, osmišljavanje promjene i ostvarivanje preobrazbe. 

Izvješće o provedbi Strategije za obrazovanje za održivi razvoj UNECE-a
U svrhu sveobuhvatnog pregleda provedbe Strategije za održivi razvoj UNECE-a, uspostavljen je mehanizam izvješćivanja za cijelu regiju UNECE-a. Prvo obvezno izvješćivanje obavljeno je u listopadu 2010., a drugo će biti provedeno u 2014. godini.

Nacionalno izvješće o provedbi Strategije:
http://www.mzoip.hr/doc/nacionalno_izvjesce_o_oor.pdf

Akcijski plan za obrazovanje za održivi razvitak

Strategija održivog razvitka Republike Hrvatske (NN 30/2009) govori o obrazovanju kao preduvjetu za provedbu promjena i postizanju ciljeva održivog razvitka. Temeljem Strategije i u skladu sa Strategijom obrazovanja za održivi razvoj UNECE-a, izrađen je Akcijski plan za obrazovanje za održivi razvitak kojeg je Vlada Republike Hrvatske usvojila za petogodišnje razdoblje (2011.- 2016.). Sadrži 8 ciljeva u okviru kojih su navedene konkretne mjere i akcije koje se trebaju poduzeti kako bi se načela, vrijednosti i prakse održivog razvitka integrirale u sve segmente društva putem formalnog, neformalnog i informalnog obrazovanja.
Osnovana je Međuresorna koordinacija za praćenje provedbe Akcijskog plana (studeni 2012.), čiji je zadatak poticati obrazovanje za održivi razvoj i podupirati suradnju između različitih dionika.

Akcijski plan za obrazovanje za održivi razvitak:
HR http://www.mzoip.hr/doc/akcijski_plan_za_oor_.pdf
EN http://www.mzoip.hr/doc/education_for_sustainable_development_action_plan.pdf

Savjet za održivi razvoj i zaštitu okoliša

Savjet za održivi razvoj i zaštitu okoliša osnovan je s ciljem postizanja koordiniranog i usuglašenog gospodarskog razvitka vezano za područje zaštite okoliša i osiguranja uvjeta za održivi razvitak te radi kontinuiteta osiguranja stručne i znanstvene osnove za uređenje pojedinih pitanja u području zaštite okoliša i održivog razvitka (Zakon o zaštiti okoliša 80/13, 153/1378/15).

Iz reda znanstvenih, stručnih, javnih i drugih djelatnika te predstavnika središnjih tijela državne uprave nadležnih za zaštitu okoliša i predstavnika udruga civilnog društva koje djeluju na području zaštite okoliša Vlada Republike Hrvatske je 2012. godine imenovala devet članova Savjeta za održivi razvitak i zaštitu okoliša (NN 57/2012).

Zadaća Savjeta je da daje mišljenja na:

  • prijedloge dokumenata iz područja zaštite okoliša i održivog razvitka koje donosi Vlada RH odnosno Hrvatski sabor,
  • prijedloge i ocjene o usklađenosti rješavanja pitanja zaštite okoliša i gospodarskog razvitka,
  • prijedloge i ocjene o usklađenosti rješavanja pitanja vezanih za zaštitu klime i ozonskog sloja te obavlja i druge zadaće koje mu povjeri Vlada i ministar.

Savjet za održivi razvoj i zaštitu okoliša dio je međunarodne mreže Savjeta koji surađuju radi promicanja koncepta održivog razvoja u regionalnim i međunarodnim forumima. Na području Europske unije Savjeti se udružuju u mrežu Savjeta za okoliš i održivi razvoj (European Environment and Sustainable Advisory Councils, EEAC).

Aktivnosti slijedom konferencije Rio+20

Na Konferenciji Ujedinjenih naroda (UN) o održivom razvoju Rio+20 (20.–22. lipnja 2012., Rio de Janeiro, Brazil) usvojen je dokument pod nazivom Budućnost kakvu želimo (The future we want). Konferencija Rio+20 se održala dvadeset godina nakon Svjetskog samita o okolišu i razvoju (Rio de Janeiro 1992.g.) kada je usvojena Deklaracija o okolišu i razvoju (Rio Deklaracija) i Agenda 21 i u svijet lansiran koncept održivog razvoja.

Usvojeni dokumenti:

Temeljem Rio+20 dokumenta Budućnost kakvu želimo do danas je pokrenut čitav niz međunarodnih procesa u kojima Hrvatska na različite načine sudjeluje. Izdvajamo:

♦ Pozivaju se države da izrade/ažuriraju svoje nacionalne i regionalne strategije održivog razvoja;

  • EU je usvojila Zaključke o Rio+20 kojima najavljuje reviziju Strategije održivog razvoja EU do kraja 2014. godine,
  • pokrenuta je revizija Strategije održivog razvoja za Sredozemlje,

♦ Traži se nova institucionalna struktura UN-a kako bi se koncept održivog razvoja jače integrirao u sve politike UN-a u smislu da se jače poveže okolišna, gospodarska i socijalna komponenta održivog razvoja. Vodeću ulogu u ovome će imati Gospodarsko i socijalno vijeće UN-a (ECOSOC) kojeg je Hrvatska članica od 2013.- 2015.

♦ Osnovan je politički forum o održivom razvoju na visokoj razini UN-a (High level political forum, HLPF) koji je zamijenio Komisiju za održivi razvoj. 

♦ Traži se jačanje okolišne komponente održivog razvoja i nadgradnja UN-ovog Programa za okoliš (UNEP) u globalnu agenciju za okoliš;

♦ Traži se razvijanje inovativnih financijskih instrumenata za održivi razvoj, mobilizacija resursa i razvoj strategije za financiranje održivog razvoja;

♦ Usvojen je 10-godišnji okvir za programe održive potrošnje i proizvodnje (10-YFP on SCP)

♦ Osnovana je Otvorena radna skupina za definiranje Ciljeva održivog razvoja (Sustainable Development Goals, SDGs)

♦ Rio+20 dokument navodi i druge prioritetne aktivnosti; poticanje zelenog gospodarstva kao alata za postizanje održivog razvoja i iskorjenjivanje siromaštva; nadopuna BDP-a kao indikatora za procjenu dobrobiti i napretka; jače uključivanje znanosti u proces donošenja politika; promicanje mjera vezanih za društveno odgovorno poslovanje; unapređenje rodne jednakosti te uključivanje civilnog društva.

Rio+20 i post-2015 Razvojna agenda UN-a
Slijedom konferencije Rio+20 pokrenut je postupak definiranja novih SDGs koji će zamijeniti  Milenijske ciljeve razvoja (MDGs) i putem kojih će se pratiti održivi razvoj nakon 2015. u okviru Razvojne agende UN-a.
Priopćenje Europske komisije Dostojan život za sve: iskorjenjivanje siromaštva i osiguranje budućnosti za svijet sadrži prijedlog zajedničkog pristupa EU u procesu nakon Rio+20 i predlaže načela kojima se treba voditi kod izrade sveobuhvatnog okvira za post-2015 Razvojnu agendu UN-a.

Korisni linkovi: